kvantum-tim.hr

Što znate o mjerenju temperature?

Glasnik o zdravlju Kvantum-tim  7 koraka koji će vam pomoći biti zdravima u zimskoj sezoni

03.02.2022., GOZ 02/2022.

 

Što znate o mjerenju temperature?

 

Tijekom protekle dvije godine nekako smo prisilno postali majstori u mjerenju temperature, a toplomjeri su postali naš nezaobilazni must-have.

To potkrijepljuje činjenica da se tjelesna temperatura mjeri ispred trgovina, u zračnim lukama, na radnim mjestima, u zdravstvenim ustanovama, prije posjeta muzeju, kinima, kazalištu, jednom riječju svugdje, a sve to najčešće ultramodernim uređajima.

Kao primjer, na ulasku u jednu od naših bolnica stoji termovizijska kamera/skener koja precizno određuje tjelesnu temperaturu više osoba odjednom i to na većoj udaljenosti. Takva kamera bez problema u masi izdvaja osobu ili osobe s povišenom temperaturom te omogućuje bolničkom osoblju napraviti kvalitetnu trijažu na prijemu i zaštititi svoje pacijente - ovo je samo jedan od primjera kako današnja tehnologija može biti upotrebljena za dobrobit sviju nas.

Ali krenimo od početka. Počeci mjerenja temperature sežu više od 400 godina unatrag. Na prijelazu u 17. stoljeće nekoliko se znanstvenika bavilo razvojem toplomjera. U Londonu je to bio Robert Fludd a na talijanskom poluotoku to su bili Galileo Galilei i njegov bliski prijatelj Giovanni Francesco Sagredo.

No, povjesničari se slažu da je član Galileovog venecijanskog kruga prijatelja prvi primijenio toplomjer kao  instrument u medicini. Bio je to venecijanski liječnik Sanctorio Sanctorius (1561. – 1636.), koji je razvio prve toplomjere za određivanje tjelesne temperature svojih pacijenata.

sto-znate-o-mjerenju-temperature-2

Sanctorio Sanctorius, 1609. Wikimedia Commons

Ali, dok danas vjerujemo u brojke i mjerenja i to posebice kada je u ptianju medicina, u Sanctoriusovo vrijeme nije se smatralo da se fenomeni poput zdravlja ili bolesti mogu bilježiti brojevima, a kamoli mjeriti. Tada su se ljudi oslanjali na iskustvo svojih liječnika koji bi redovitim dodirivanjem čela svojih pacijenata odokativno procijenili kakva je i kolika je temperatura.

 

Prvi toplomjer

Venecijanski je liječnik koristio toplinsko širenje zraka u svojim toplomjerima a ne tekućinu kao što je to uobičajeno danas. Zrak se ne širi i ne skuplja samo zbog promjena temperature, već i zbog promjene atmosferskog tlaka, a Sanctoriusovi otvoreni toplomjeri bili su osjetljivi na oboje. Stoga bi svako mjerenje tjelesne temperature instrumentom Sanctoriusovog tipa bilo iskrivljeno utjecajem atmosferskog tlaka. To se shvatilo nedugo kasnije. Kako bi se izbjegao njegov utjecaj, u kasnijim toplomjerima zrak je zamijenjen tekućinom zatvorenom u staklenoj cijevi. Galileo i Sagredo, koji su radili sa sličnim tipovima toplomjera (nevezano uz medicinski kontekst), shvatili su da postoje nepravilnosti, ali taj fenomen atmosferskog tlaka i njegov učinak im je još uvijek bio nepoznat.

Što znate o mjerenju temperature

Ilustracija Sanctoriusovog termoskopa (desno),
toplomjer bez skale, 1626. © Wellcome Collection, CC BY

Premda je Sanctorius koristio latinski izraz temperamentum, njegov koncept "temperature" bio je vrlo različit od današnjeg. Pridržavao se medicinske teorije o četiri tjelesne tekućine, koja je pretpostavljala da ljudsko zdravlje ovisi o njihovom uravnoteženom omjeru odnosno o ravnoteži između: krvi, sluzi, žute i crne žuči. Te tjelsne tekućine bile su pripisane takozvanim primarnim kvalitetama: vruće, hladno, vlažno i suho. I ovdje je ravnoteža bila presudna - ako je jedna od primarnih osobina bila prejaka ili preslaba, mogla je uzrokovati bolesti.

sto-znate-o-mjerenju-temperature-3

Dakle, kada je Sanctorius koristio svoje toplomjere, ono što je pokušavao izmjeriti bili su određeni stupnjevi topline i hladnoće u svojih pacijenata, za koje je vjerovao da će otkriti njihovu individualnu mješavinu četiriju tjelesnih tekućina. Pritom je želio odrediti “količinu bolesti”, pod kojom je mislio na odstupanje tijela od uravnoteženog, zdravog stanja.

Dugo se vremena smatralo da je “količina” topline samo jedan od nekoliko parametara koji su liječniku omogućili razlikovati zdravu tjelesnu temperaturu od vrućice. Nije bio važan samo stupanj temperature već i njezin karakter pa je tako vrućica također bila kvalitativno karakterizirana. Mogla je, na primjer, biti "oštra" ili "ujedajuća". Štoviše, osim temperature tijela, smatralo se da puls, disanje, koža i urin također ukazuju na karakter vrućice.

 

Toplomjeri u upotrebi

Iako je dijagnoza i liječenje povišene temperature bila središnja preokupacija renesansnih liječnika, Sanctoriusovi toplomjeri nisu našli značajnu primjenu u svakodnevnoj medicinskoj praksi jer se povišena temperatura jednostavno nije smatrala glavnom odlikom vrućice. Tadašnjim liječnicima mjerenje temperature tijela bilo je od sekundarnog interesa.

Tek u 19. stoljeću toplomjer je ušao u opću kliničku upotrebu i počeo se pojavljivati u kućanstvima. Danas se vrućica definira kao povišena temperatura tijela i promatra se kao simptom koji se može pojaviti kod različitih bolesti.

Koliko god da su Sanctoriusovi toplomjeri i njegova predodžba o vrućici različiti od naših modernih uređaja i našeg razumijevanja povećane tjelesne temperature, oni ipak daju važan uvid u dugi put koji je prethodio našim modernim uređajima za mjerenje temperature – uređajima koji su ikone trenutne pandemije.

 

Vrste toplomjera

Ako tražite novi toplomjer, no niste sigurni koji odabrati? Bez brige, u širokoj ponudi klasičnih, digitalnih, infracrvenih i beskontaknih toplomjera Kvantum tima zasigurno ćete pronaći najpraktičnije rješenje za mjerenje temperature. 

Klasični toplomjer
Za sve ljubitelje klasičnih staklenih toplomjera, tu je ekološki prihvatljiv toplomjer koji umjesto žive koristi mješavinu galija i indija. Kako je tu mješavinu malo teže spustiti u stupcu, toplomjer CRW-1108 dolazi s praktičnom drškom za protresanje. Garancija da je riječ o najpouzdanijem toplomjeru bez žive je preko 100.000 zadovoljnih korisnika među kojima su najveće bolnice i domovi zdravlja.

Digitalni toplomjer
Čest izbor kupaca su cjenovno pristupačni digitalni toplomjeri s čvrstim (MT-418 i TG100) ili fleksibilnim vrhom (MT-219, MT-4333, MT-4335TG380). Namjenjeni su za oralno, podpazušno i rektalno mjerenje temperature. Upravo su toplomjeri s fleksibilnim vrhom najpraktičniji za rektalno mjerenje temperature. Mjerenje je većinom gotovo kroz 10 do 60 sekundi (ovisno o modelu), a zvučni alarm oglašava kraj mjerenja. Gotovo svi prikazuju posljednji rezultat mjerenja i imaju indikator potrošenosti baterije.

Vodootporni modeli digitalnih toplomjera su MT-418MT-219MT-4333MT-4335TG380.

Infracrveni toplomjer za mjerenje u uhu
Klinička istraživanja su pokazala da je uho izvrsno mjesto za mjerenje temperature jer točno pokazuje unutarnju tjelesnu temperaturu. Mjerenje u uhu odlikuju lakoća pristupa i brzina mjerenja bez neugodnog kontakta i mogućnosti unakrsne kontaminacije (posebno prikladno kod većeg broja pacijenta). Za ušne toplomjere renomiranih proizvođača Braun (ThermoScan 7) i Rossmax (RA-600), u ponudi držimo i jednokratne, higijenske kapice za sondu. 

Beskontaktni toplomjeri za mjerenje na sljepoočnici i čelu
Švicarski proizvođač Rossmax ima odličnu ponudu praktičnih beskontaknih infracrvenih toplomjera za mjerenje temperature na sljepoočnici. Mjerenje je gotovo u jednoj sekundi i može se mjeriti na udaljenosti od 5 do 10 cm (ovisno o modelu). HA-500 i HC-700 pretvaraju temperaturu sljepoočnice tako da prikazuje njezin "oralni ekvivalent" (prema rezultatima kliničkih istraživanja). Ovi toplomjeri su najpopularniji izbor kod roditelja male djece jer dodatno omogućavaju mjerenje temperature prostora i predmeta (pr. bočice s mlijekom). Osim Rossmaxovih pouzdanih beskontaktnih toplomjera u ponudi Kvantum tima možete pronaći i YI-400 infracrveni beskontaktni toplomjer koji mjeri tjelesnu temperaturu otkrivanjem intenziteta infracrvene energije koju čelo isijava bez obzira na sobnu temperaturu i UFR101 zidni beskontaktni infracrveni toplomjer namijenjen za potpuno beskontaktno mjerenje temperture na čelu.

 

Što trebamo znati o temperaturi

  • Prosječna tjelesna temperatura je 37°C.
  • Normalna tjelesna temperatura može se kretati između 36,1°C i 37,2°C.
  • Tjelesna temperatura može varirati što ovisi o tome koliko je osoba aktivna ili može ovisiti o dobu dana. Općenito, stariji ljudi imaju nižu tjelesnu temperaturu od mlađih ljudi.
  • Dnevne varijacije u temperaturi tijela mogu biti od čak 0,25 do 0,5°C
  • Najniža tjelesna temperatura obično se javlja oko 4 sata ujutro, a svoj vrhunac ima oko 18 sati.

Sljedeća mjerenja općenito ukazuju na povišenu temperaturu:

  • Kada je temperatura izmjerena rektalno, u uhu ili na području temporalne arterije 38°C ili viša
  • Kada je temperatura izmjerena oralno 37,8°C ili viša
  • Kada je temperatura izmjerena ispod pazuha (aksilarno) 37,2°C ili viša

Dobro je znati

  • Normalna rektalna temperatura je obično 0,27° do 0,38° viša od oralne temperature.
  • Aksilarna  (izmjerena ispod pazuha) temperatura je oko 0,55°C niža od oralne temperature.
  • Osoba se smatra febrilnom ako oralna temperatura prelazi 37,8°C ili rektalna temperatura prelazi 38°C.
  • Hiperpireksija je izraz koji se primjenjuje na febrilno stanje kada temperatura prijeđe 41,1°C.
  • Hipotermija je definirana rektalnom temperaturom od 35°C ili manje.

 

Izvor: 

  • The Conversation web magazin pod Creative Commons licencom

 

2017 - 2024 © Kvantum-tim d.o.o.